Ključna osoba za prvi početak razvoja lošinjskog zdravstvenog turizma bio je profesor Ambroz Haračić (1855.-1916.)

• ​1884. prof. Haračić objavijulje prvi rad – Izvješće o rezultatima njegovih dotadašnjih meteoroloških mjerenja
• 1885. dr. Conrad Clar (1844.-1904.) dolazi sa sinom koji je prebolio tešku šarlahovu difteriju na Lošinj, nakon samo tri tjedna boravka na Lošinju u siječnju i veljači iste godine, sin mu se potpuno oporavio
• 1885. dr. Leopold Schrötter von Kristelli (1837.-1908.), poznati internist, osnivač moderne laringologije i profesor na Bečkom medicinskom fakultetu, s grupom kolega znanstvenika istražuje Kvarner tražeći najpovoljnije mjesto za osnivanje zimskog lječilišta, već se prilikom svog prvog boravka oduševio otokom
• 1885. nadvojvoda Karlo Stjepan Habsburški, član carske obitelji prejedrio Jadran u potrazi za mjestom povoljnim za izgradnju zimskog boravišta, i zaljubio se u Lošinj toliko da će sa svojom obitelji u njega dolaziti sve do 1915.
• Sasvim očekivano, za njim su na Lošinj došli i drugi pripadnici carske kuće Habsburgovaca (car Franjo Josip i carica Elizabeta, nadvojvoda Franjo Ferdinand i prijestolonasljednik Rudolf), carski dvorjani i aristokracija, kao i imućni pripadnici sve jačeg građanskog sloja
• 1886. prof. Haračić objavljuje svoju znamenitu studiju o malološinjskoj klimi, utemeljenu na njegovim tada već višegodišnjim promatranjima, te pokreće val oduševljenja u bečkoj javnosti
• 1887. prof. Haračić osniva Društvo za pošumljavanje i poljepšavanje Maloga Lošinja koje je već u prvoj godini svog djelovanja zasadilo preko 80 000 sadnica borova (većinom alepskog i bijelog bora) i oko 500 sadnica alejnog drveća (tamarisa, čempresa i sl.)
• 1888. dr. Clar objavljuje rad u kojem navodi da je Lošinj pogodan prije svega za rekonvalescente i one s prirođenim ili stečenim stanjem slabosti, kod kojih se može očekivati da će organizam na klimatski poticaj odgovoriti povećanjem snage te Lošinj naziva “klimatskim specijalitetom” koji tek treba podrobnije istražiti
• 1891. posađeno ukupno 500 000 sadnica na do tada neplodnim gradskim i privatnim parcelama
• 1892. Mali i Veli Lošinj zakonom proglašeni zimskim klimatskim lječilištima, do službenog proglašenja došlo je zahvaljujući znanstvenim referatima dr. Schröttera’ i dr. Clara, koji su se dobrim dijelom temeljili upravo na Haračićevim dugogodišnjim meteorološkim promatranjima
• U drugoj polovici 20. stoljeća utjecaj aerosola i klimatoterapije na zdravlje djece proučava doc. dr. sc. Branko Vukelić, pedijatar i pulmolog. Studije su uvijek pokazivale iznimne rezultate, odličnu klimu i veliku mogućnost korištenja prirodnih ljekovitih činitelja u svrhu oporavka i poboljšanja ljudskog zdravlja
• Mr. sc. Anamarija Margan-Šulc tijekom dvije godine (2010.-2012.) provodi znanstveno istraživanje „Utjecaj klime i prirodnog aerosola otoka Lošinja na plućnu funkciju
• Rezultati pokazuju poboljšanje općeg zdravlja pluća, što je posebno slučaj kod osoba s nekim oboljenjima dišnog sustava, te je ova studija dokazala kako je boravak na Lošinju izuzetno korisna terapija za ljude za astmom, bronhitisom, alergijama i po prestanku pušenja. Osobito dobri rezultati postižu su boravkom u trajanju od tri tjedna i dulje.