Povijest lokacije


Stoljećima otok Lošinj smatra se ljekovitom oazom

Zrak izuzetne kakvoće, znanstveno dokazan kroz 130 godina ispitivanja.

Svjesni situacije kako nisu svi ljudi u mogućnosti posjetiti naše jedinstveno područje te potaknuti činjenicama kako je ovdje još od 19.st. razvijen lječilišni turizam odlučili smo ponuditi proizvod koji će omogućiti svima da osjete dijelić našeg ljekovitog podneblja.



Povijest lošinjskog zraka


Prošlo je više od 130 godina odkad je dr. Conrad Clar, potaknut znanstvenim radom profesora Haračića, došao na Lošinj tražeći mjesto za oporavak svog sina. Unatoč mnogim povjesnim promjenama koje su se u međuvremenu dogodile, ljekovitost lošinjske klime ostala je konstantnom


Ključna osoba za prvi početak razvoja lošinjskog zdravstvenog turizma bio je profesor Ambroz Haračić (1855.-1916.)

  • ​1884. prof. Haračić objavijulje prvi rad – Izvješće o rezultatima njegovih dotadašnjih meteoroloških mjerenja
  • 1885. dr. Conrad Clar (1844.-1904.) dolazi sa sinom koji je prebolio tešku šarlahovu difteriju na Lošinj, nakon samo tri tjedna boravka na Lošinju u siječnju i veljači iste godine, sin mu se potpuno oporavio
  • 1885. dr. Leopold Schrötter von Kristelli (1837.-1908.), poznati internist, osnivač moderne laringologije i profesor na Bečkom medicinskom fakultetu, s grupom kolega znanstvenika istražuje Kvarner tražeći najpovoljnije mjesto za osnivanje zimskog lječilišta, već se prilikom svog prvog boravka oduševio otokom
  • 1885. nadvojvoda Karlo Stjepan Habsburški, član carske obitelji prejedrio Jadran u potrazi za mjestom povoljnim za izgradnju zimskog boravišta, i zaljubio se u Lošinj toliko da će sa svojom obitelji u njega dolaziti sve do 1915.
  • Sasvim očekivano, za njim su na Lošinj došli i drugi pripadnici carske kuće Habsburgovaca (car Franjo Josip i carica Elizabeta, nadvojvoda Franjo Ferdinand i prijestolonasljednik Rudolf), carski dvorjani i aristokracija, kao i imućni pripadnici sve jačeg građanskog sloja
  • 1886. prof. Haračić objavljuje svoju znamenitu studiju o malološinjskoj klimi, utemeljenu na njegovim tada već višegodišnjim promatranjima, te pokreće val oduševljenja u bečkoj javnosti
  • 1887. prof. Haračić osniva Društvo za pošumljavanje i poljepšavanje Maloga Lošinja koje je već u prvoj godini svog djelovanja zasadilo preko 80 000 sadnica borova (većinom alepskog i bijelog bora) i oko 500 sadnica alejnog drveća (tamarisa, čempresa i sl.)
  • 1888. dr. Clar objavljuje rad u kojem navodi da je Lošinj pogodan prije svega za rekonvalescente i one s prirođenim ili stečenim stanjem slabosti, kod kojih se može očekivati da će organizam na klimatski poticaj odgovoriti povećanjem snage te Lošinj naziva “klimatskim specijalitetom” koji tek treba podrobnije istražiti
  • 1891. posađeno ukupno 500 000 sadnica na do tada neplodnim gradskim i privatnim parcelama
  • 1892. Mali i Veli Lošinj zakonom proglašeni zimskim klimatskim lječilištima, do službenog proglašenja došlo je zahvaljujući znanstvenim referatima dr. Schröttera’ i dr. Clara, koji su se dobrim dijelom temeljili upravo na Haračićevim dugogodišnjim meteorološkim promatranjima
  • U drugoj polovici 20. stoljeća utjecaj aerosola i klimatoterapije na zdravlje djece proučava doc. dr. sc. Branko Vukelić, pedijatar i pulmolog. Studije su uvijek pokazivale iznimne rezultate, odličnu klimu i veliku mogućnost korištenja prirodnih ljekovitih činitelja u svrhu oporavka i poboljšanja ljudskog zdravlja
  • Mr. sc. Anamarija Margan-Šulc tijekom dvije godine (2010.-2012.) provodi znanstveno istraživanje „Utjecaj klime i prirodnog aerosola otoka Lošinja na plućnu funkciju
  • Rezultati pokazuju poboljšanje općeg zdravlja pluća, što je posebno slučaj kod osoba s nekim oboljenjima dišnog sustava, te je ova studija dokazala kako je boravak na Lošinju izuzetno korisna terapija za ljude za astmom, bronhitisom, alergijama i po prestanku pušenja. Osobito dobri rezultati postižu su boravkom u trajanju od tri tjedna i dulje.



0